URBAN CLIMATE INSTITUTE · ANALIZE PROSTORA
Zagreb nije
jednako topao.
Novi Zagreb i Dubrava pokazuju zašto sama gustoća stanovanja nije dovoljna za razumijevanje gradske topline. Važno je koliko prostora između zgrada ostaje za krošnje, otvoreno tlo i vodu.
Izvorni radni satelitski prikaz. Raspored boja čitamo uz izgrađenost, zelene cjeline i dolinu Save; ovdje ne prikazuje temperaturu zraka.
01 — ČITANJE GRADA
Više od podjele
na beton i zelenilo.
Grad nije jedna velika, jednolična površina. Krovovi, parkirališta, krošnje, livade i voda različito primaju sunčevu energiju i različito se hlade. Satelitski prikaz čini taj mozaik vidljivim.
Naša interpretacija povezuje toplinski obrazac s urbanom strukturom. Ne uspoređujemo samo koliko je zgrada izgrađeno, nego i što je ostalo između njih: povezane parkovne površine ili niz usitnjenih, popločenih parcela.
U prikazu se prepoznaju različiti obrasci oko zelenih stambenih cjelina, prometnica i velikih izgrađenih površina. Izvorna kartografska atribucija ostaje sačuvana.
Gornja i Donja Dubrava nisu jedinstvena toplinska zona. Kartu čitamo kroz pojedine blokove, ulice i njihov odnos prema većim zelenim površinama.
02 — NOVI ZAGREB
Zašto dijelovi Novog
Zagreba ostaju hladniji?
U planski građenim naseljima višekatnice ostavljaju veće zajedničke prostore između zgrada. Tamo gdje su ti prostori sačuvali odrasle krošnje i otvoreno tlo, postoji bolja osnova za zasjenjivanje i isparavanje vode nego na neprekinutoj asfaltiranoj površini.
Prednost nije u visini zgrada samoj po sebi. Važni su raspored i kontinuitet zelenila: može li se kroz naselje kretati u hladu, imaju li stabla dovoljno tla i vode te jesu li zelene površine povezane ili presječene velikim parkiralištima.
To ne znači da je cijeli Novi Zagreb hladan. Velika krovišta, prometni koridori i otvoreni parkinzi ostaju zasebna toplinska žarišta. Karta je korisna upravo zato što pokazuje razlike unutar istog dijela grada.
03 — DUBRAVA
Niska gradnja nije
jamstvo hladnijeg prostora.
Kuće s vrtovima mogu imati vrlo povoljnu mikroklimu. Ali ondje gdje gradnja ispuni parcelu, dvorište postane parking, a ulica ostane bez krošanja, niska gradnja može završiti s velikim udjelom zagrijanih površina.
Dubravu zato čitamo blok po blok. Gušće izgrađene cjeline, vrtovi, parkovi i zeleni rubovi tvore različite uvjete. Iz toplinske snimke ne možemo sami izračunati provjetravanje ulice; za to trebaju orijentacija, visine, vjetar i detaljnija analiza.
Projektantsko pitanje glasi: gdje očuvati postojeće velike krošnje, gdje povezati hlad duž svakodnevnih pješačkih ruta i gdje osloboditi tlo kako bi nova sadnja imala uvjete za dug život?
Širi pogled povezuje naselja sa savskim koridorom. Karta usmjerava izbor lokacija za detaljniju provjeru; ne dokazuje doseg hlađenja pojedinog parka.
04 — PROCES ZAGRIJAVANJA
Kad tlo zatvorimo,
mijenjamo i prostor iznad njega.
Uklanjanje krošnje izlaže tlo izravnom suncu. Popločavanje smanjuje prostor kroz koji voda može ući u tlo i iz kojeg se može vratiti u atmosferu isparavanjem. Suhe, nezaštićene površine tada veći dio primljene energije pretvaraju u zagrijavanje.
Materijali i zgrade dio energije pohranjuju pa je poslije vraćaju u okoliš. Zato rješenje nije samo broj novih sadnica: bitni su buduća krošnja, raspoloživ volumen tla, voda i položaj sjene ondje gdje ljudi stvarno borave.
05 — PROMJENA KROZ VRIJEME
Dvije godine su usporedba.
Trend traži dulji niz.
Radna zagrebačka analiza uključuje usporedbu ljetnih medijana površinske temperature 2013. i 2023. godine te razliku između njih. Takav prikaz pomaže postaviti pitanje gdje se toplinski obrazac promijenio.
Razlika dvaju ljeta nije sama po sebi stopa klimatskog zagrijavanja niti dokaz da je promjenu uzrokovala nova gradnja. Na rezultat utječu i vrijeme, vlaga tla, dostupnost snimaka i njihova obrada. Za pouzdan trend treba više godina i usporediv način obrade.
Izvori i način čitanja
Prikazi: arhiva satelitskih analiza Bruno Jelinić / Herbafertil, Google Earth Engine. Kartografske podloge i atribucije prikazane su na izvornim slikama. Puni datumi, odabrani sloj i brojčana legenda nisu sačuvani uz svaki izvoz; zato su slike ovdje kvalitativni prikazi, bez očitavanja stupnjeva iz boja i bez izravne brojčane usporedbe među kadrovima.
Sačuvani kod usporedbe 2013.–2023. koristi Landsat 8 Collection 2 Level 2 za 2013. te Landsat 8 i 9 za 2023., ljetne medijane od 1. lipnja do 1. rujna i masku oblaka, sjena i snijega. Zaglađivanje od 60 m koristi se za prikaz, a razlika se računa iz nezaglađenih slojeva. Taj kod ne potvrđuje automatski koji je sloj bio uključen u pojedinoj snimci zaslona.
LST je temperatura površine, ne zraka. NDVI je signal vegetacije, ne izravna mjera krošanja, zdravlja stabla ili učinka zahvata. Zaključci o pojedinim lokacijama traže terensku provjeru.
USGS · površinska temperaturaEPA · krošnje, sjena i isparavanje
ISTRAŽITE I DRUGE LOKACIJE
Razgovarajmo o vašoj lokaciji